U nedjelju 27.rujna.2015. godine je održana proslava dana Blata u čast zaštitnika Sv. Mihaela. Ovaj misno, kulturni i umjetnički događaj upotpunjen je ovu godinu i "OPG Sajam Blato 2015". Po prvi puta se proslava "Dan Blata" odvijala na dvije različite pozicije i sa dva različita zbivanja. Ovakvom proslavom se ponovno pokazalo što odavna znamo, kako naše Blata ima znanja, potencijala ali i volje za mnogo veći i dinamičniji društveni život od ovoga koji se odvija trenutno. Kao što se vidjelo u organizaciju ove proslave uključila su se gotovo sva društva, udruge i klubovi, koji djeluju u našem Blatu. Tako ovdje želimo istaknuti i zahvaliti:
- Podružnicu umirovljenika Blato
- Udrugu Jockey klub hrvatske
- Kulturno umjetničko društvo Preslica
- Moto klub Maddy - Blatnjavi
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Blato
Također zahvaljujemo našim pokroviteljima:
- Tvrtku Catering Berubambi
- Tvrtku Staklo Jurić
Te, Mati Zetović slikaru amateru, koji je poklonio svoje slike.
Zahvaljujemo i našim gostima, koji su se odazvali na naš poziv:
- Posavski zavičajni klub "Derventsko kolo"
- Mješoviti pjevački zbor Trnsko
Od 11,00 sati oa sve do 15,00 sati u Društvenom Domu Blato je održana "Sajam OPG Blato". Kako je ovo tek početak, izlagači a i sam organizator sajma su zadovoljni posjetom Blaćanki i Blaćana.
Od 13,00 sati pa sve do 15,00 sati Blaćanke i Blaćani su mogli uživati u besplatnom jahanju (konja, ponija i maharaca), koje je omogućila Udruga Jocky klub hrvatske.
Sajam je otvorio g. Nikola Tuškan, predsjednik VMO Blato.
 |
| g. Nikola Tuškan, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Blato |
Naravno, sve je ovo još malo. Ovo je tek početak, no za godinu ili dvije, sasvim sam siguran, kako će ovaj sajam ugostiti mnogo gostiju izlagača iz susjednih naselja . Važno je krenuti, eto naše se Blato, odvažili, a kada ono krene, nitko ga ne može zaustaviti.
Na kraju bih zahvalio prije svega organizatorima, ali i sudionicima, odnosno izlagačima, te na kraju i svim Blaćankama i Blaćanima koji su posjetili ovaj sajam i pronašli nešto zanimljivo i za sebe.
Sajam je pratio i stručni žiri na čelu sa Ivanom Bačurom- Barny, koji se može i nazvati idejnim začetnikom ovakvog sajma. Naime g. Ivan Bačura - Barny je prije tridesetak godina, ulagao energiju i pokušavao ovakvo nešto pokrenuti u našem Blatu, no izgleda kako uz sav trud i napor, očito za takve ideje tada nisu bila plodna vremena.
Ljudi, svaka čast! Samo naprijed. Znam, možda i jesu teška vremena, no treba biti uporan. Samo se od poštenog rada može živjeti. U to sam zaista siguran, možda ovoga trenutka, svi rezultati i nisu vidljivi u onoj mjeri koliko mi očekujemo, no ne mogu se oni "izgubiti", pojaviti će se oni, kada za to bude vrijeme. Zato, strpljivo, učite, educirajte se, koristite nove suvremene tehnoligije, a svojim proizvodima , kvalitetom pronosite ime našeg Blata. I ne samo u Zagrebu, ili Hrvatskoj već i mnogo dalje, pa i šire.
Siguran sam, da mi to možemo, eto (ovim Sajmom!) učinili smo prvi korak. Samo naprijed.
Zahvaljujem svim "pionirima" ovog Sajma - izlagačima, koji su pokrenuli sve ovo! Također zahvaljujem svim Blaćankama i Blaćanima, koji su odvojili malo vremena i svratili na ovaj Sajam. Posebno sam ponosan i na one koji su pronašli interesantan proizvod na ovom Sajmu te ga i kupili. Eto, pokazujemo da Blato, zna, može i hoće .... Siguran sam, kako će već na godinu, ova prostorija biti premala za sve zainteresirane izlagače.
Na OPG sajmu smo zatekli i g. Boris Zrnca, koji je izložio vlastite proizvode. To smo mogli vidjeti i kušati ekološki uzgojeno voće i povrće.
- Vi ste g. Zrnc, ekološki proizvođač voća i povrća ?
- Da
_ Što bi rekli o svojim ekološki uzgojenim jabukama ?
-Rekao bih kako je ekološka proizvodnja, praktički ne isplativa. Ako ne može postići vrijednost koju taj proizvod traži odnosno zahtjeve ( puno rada, ne prskanja, praktički nikakva gnojidba). Većinom prirast na prirodan način, znači ne isplativa još iz jednoga razloga, što mi skoro 60 do 70% uroda propada. Znači iskoristivost je tek od 30 do 40 %, više od pola uroda propadne.
- Mi koji se u to baš i ne razumijemo, upitati ćemo vas, a zašto propada?
- Zato, jer nije tretirano sa kemijskim preparatima. Zato propada. Zato znači napadaji prirodnih štetočina (muha, insekata itd...)plod trune prije dozrijevanja i otpada sa stabla. I naravno trune na zemlji.
- Kakav je interes tržišta ?
- Interes tržišta je (berem u većem dijelu) pronaći što jeftinije. Također mislim da jedna pogreška potrošača što (ja to volim izreći) - jedu očima, a ne tekom! To znači, proizvod mora biti samo lijep i atraktivan za oko.A što je njegova kvaliteta, hranjivost i ekološka čistoća, to uopće nitko ne pita.
- No, da li je u ovoj našoj krizi i cijene bitna ?
- Pa bitna je, zato baš ekološka proizvodnja nije rentabilna. Sigurno kako je cijena bitna, svi gledaju (svi trgovački lanci, tržnice, dućani, diskonti) prepuni su jabuka od 3 do 5 kn. No,takvu cijenu ne može nikako opravdati naš način proizvodnje.
Kolika je cijene vaše jabuke?
- Ispod 10,00 kn, je ne isplativo.
- Kako vi dolazite do svojih kupaca?
- Nikako, ovim se bavim više iz hobija jer, ne mislim se baviti (ekološkom ili ekonomskom ) proizvodnjom ozbiljnije s obzirom na godine, tek toliko iz svog "gušta". Moji su roditelji, godinama su se bavili ne baš klasičnom poljoprivredom, nego vrtlarstvo i tada sam je pošto posjedujem jedan hektar zemljišta, da zemljište ne bude prazno i u korovu, posadio dio voćaka, a dio imam za povrće. Većinom za osobnu potrošnju i svoje šire i dalje familije te prijatelje.
- Na kraju vas molimo da nam kažete nešto o ekološkom uzgoju povrća.
- Isto, velim! Isto je sve autohtono, ekološki uzgojeno. Rajčica (paradajz) je sklon kvarenju, i isto govorim, samo se paradajz u manjem omjeru, naime paradajz se iskoristi u 70% , 30% otpada, zato što je neodrživ zbog ne upotrebe kemijskih preparata. U ostalom , evo i vidite, on je ispucan, nepravilnog je oblika. Recimo to po standardima Europske unije ne dolazi u obzir. Znači, a mene to ne interesira, od toga ne živim. I ponovno ponavljam, kako je to ne isplativo.
- Dakle, to je samo ljubav ?
- Da ljubav i osobni gušt, za svoju obitelj te širu obitelj, da znaju kako jedu ekološki čisti proizvod. Komercijalne zarade nema, ako bi tako promatrali tada je to - gubitak.
- g. Zrnc, zahvaljujemo vam na odvojenom vremenu za ovaj ugodan i poučan razgovor, ali i na sudjelovanju na našem prvom OPG sajmu u Blatu.
- Zahvaljujem i ja svim posjetiteljima sajma, i također pozdravljam sve OPG - eovce u našem Blatu. Želim ih pobodriti kako bi nastavili dalje sa svojim proizvodnjama i kako bi se naravno već slijedeće godine vidjeli ovdje u većem broju!
Vrijeme je polako odmicalo, dok su Blaćani i Blaćanke dolazili te obilazili štandove. Bila je to prava nedjeljnja promenada. Poneki od naših izlagača su zainteresirali posjetitelje i prodali neke od svojih proizvoda,
U 13,00 sati su došli članovi Udruge Jockey klub hrvatske te doveli konje, ponije i magarce, kako bi svim mještanima Blata, omogućili besplatno jahanje. Nekoliko sumještana, je došlo "ciljano" kako bi njihova djeca ali i oni sami mogli jahati sigurno uz pratnju trenera. Osmjesi na licima djece, su bili dokaz kako je ovaj poklon Udruge Jockey klub hrvatske, zaista došao u pravo vrijeme i na plodno tlo.
- g. Pandža, vidimo, kako ste svojim posjetio Udruge, uvelike razveselili sve prisutne Blaćanke i Blaćane, ali i Blatkice i Blatkiće.
- Uvijek nam je , kao što znate - veliko zadovoljstvo sudjelovati na svim manifestacijama ovakvog tipa koje se odvijaju u našem Blatu. Doista nam je drago, što se naše Blato, polako pokrenulo. Kazao bih, kako se budi , što je vrlo dobro, jer bez kvalitetnog društvenog života, ne može kvalitetno živjeti ni jedno naselje, mjesto itd. Upravo iz tog razloga, i ovaj put, pozivam sve Blaćanke i Blaćane da navrati i do nas, kako bi se bolje upoznali. Stjecajem okolnosti malo je izgubljen taj jedan prisniji odnos, koji je potreban svima nama. Naime, želim istaknuti svim ljubiteljima životinja ( a takvih je najviše, morati ćete priznati u našoj djeci, bez obzira na uzrast) kako mi na adresi Karlovačka cesta 80 k, imamo prekrasan ribnjak, prostoriju za proslave, ali i cijelu životinjsku farmu. Naime, svatko tko navrati, može (potpuno besplatno) vidjeti, dodirnuti, pa čak i poneke zajahati. Mogu se susresti konji, poniji, magarci, koze, patke, guske, psi ....
Uz sve to imamo iskusne trenere jahanja, pa svatko od nas, tko poželi može naučiti jahati, uz popularne cijene. Također imamo i terapijsko jahanje, na kojem nas posjećuju i koriste mnogi zadovoljni korisnici ovog vida jahanja.
Vratili smo se malo na sajam OPG-a Blato 2015, kako bi vidjeli sastav stručnog žirija koji će proglasiti najljepši izložbeni prostor (štand) na ovom sajmu.
Na sajmu nije bilo samo proizvođača voća i povrća, pronašli smo i štand sa izuzetno mnogo vrsta slasnih kolača. Iz štanda je stajala Suzana Pavlović, zaljubljenica pečenja kolača i torti.
- gđo. Pavlović, možete li nam kazati kako ste započeli sa pečenjem kolača?
- Prvo sam pekla za sebe kolače i prijatelji koji su dolazili kod mene uvijek su bili oduševljeni mojim kolačima, a između ostaloga radila sam kao babysitter.
U početku sam znala koji puta donijeti tortu, kada su djeca imala rođendan. Na tom se rođendanu,jako brzo pročulo, jer je torta bila prekrasna. Prva torta mi je bila nekakav Spider - Man, unutra sam ugradila igračku u tortu i to sam donijela kao poklon, tom dječaku za rođendan. Nakon tog rođendana, kada se pročulo, tko je radio tu tortu (to je pekla babysitterica Suzy...) ubrzo su krenule narudžbe. Između ostaloga i ljudi kod kojih sam ja radila (Amerikanci , uglavnom) kada su kušali neke moje kolače, kada su pripremali nekakve domijenake ili bilo što slično, uvijek su naručivali kolače od mene.
Upravo iz tog razloga i sa tim iskustvom se rodila ideja, da krenem i započnem peći kolače i torte i za ostale ljude.
- I kako je krenulo, kupci vas zovu, naručivaju ?
- Da, naravno, Kada su krstitke, rođendani, svadbe. Stvarno do sada ocjene kupaca su bile super, super... Si koji su do sada uzimali od mene kolače ili torte- svi mi se vraćaju.
- Vidimo ovdje i drvene kutijice,recite nešto o njima...
- Te kutijice su individualne, unikatne, u koje stavljam praline, ali ih prije toga obradim. To znači, mogu ih obraditi po želji. Ukrasiti po želji. Svaka je kutijica unikat, može se gore staviti ime, isto tako , unutra "upaliti" ime, tako da je ta kutijica sama ze sebe samo za tu osobu i prekrasan poklon. Unutra stavim pralinice i mišljenja sam da stvarno bude nešto posebno. Nakon što se pojedu kolačići, ostane kutijica, kao vječni poklon. Isto tako radim i na staklenim površinama, graviram, od ukrasa do imena.
Recimo jedna staklena zdjela se može, tako ugravirati, sa imenom i ukrasom i napuniti kolačima, i evo prekrasnog nezaboravnog poklona! I individualan za "specijalnu" osobu, zar ne ?
Takvo što se ne može kupiti ni u jednoj trgovini, dućanu ili slastičarnici i unikat je.
- Na kraju vas želimo upitati , da nam kažete nešto o ovom sajmu..
- Pa, Sajam je super. Trebalo bi malo više ga reklamirati, kako bi došlo više izlagača. Bilo ni to odlično, da naše Blato - napokon - saživi sa nama i da ne budemo samo jedan "privjesak" Zagrebu, nego da budemo, aktivni dio Grada Zagreba
Puno vam hvala na ugodnom razgovoru u ime svih Blaćanki i Blaćana.
Na kraju smo navratili još do jednog zanimljivog štanda iza kojega smo ugledali buduću Blatsku snahu. Upitali smo simpatičnu gospodičnu za ime, te joj postavili nekoliko pitanja.
- gđico. Maja, ponešto znamo o ljekovitim svojstvima - aronije. No, možete li nam kazati od kuda aronija dolazi ?
- Aronija dolazi i Sibira, a ova kuju upravo promatrate, dolazi sa naše plantaže, koja je udaljeno nekoliko stotina metara, od mjesta gdje vi ja sada ugodno pričamo.
- Kako ste krenuli sa uzgojem aronije, što vas je potaknulo ?
Možda je presudno bilo, to što su jedni naši kućni prijatelji, sa aronijom uvelike pomogli zdravstvenom stanju njihove bake. Naime, baka je bila doista ozbiljno bolesna, no uz tešku bolest i godine su svoje činile. Tada su naši prijatelji čuli, kako je aronija, izuzetno ljekovita biljka, i kako uistinu pomaže kod dosta akutnih i teških bolesti. Nisu dugo čekali, raspitali su se i nakon četiri do pet mjeseci, se počelo primjećivati malo poboljšanje kod zdravstvenog stanja bake. Naravno, baka je bila uporna i ponukana dobrim rezultatima te nastavila piti svako jutro po žličicu matičnog soka . Baka i dan danas pije sok, što znači kako je akutna bolest daleko iza nje. Da li je baš aronije pomogla takvom stanju, to nećemo saznati nikada, no kako smo kazali, baka i dalje pije aroniju i kaže kako osjeća da joj ona vraća i zadržava snagu.
Eto to je priča naših kućnih prijatelja, kada smo se odlučivali za pokretanje novog posla, tada smo se prisjetili te priče, te odlučili krenuti putem aronije. Evo sad , ovo je druga godina kako imamo priliku pružati ljubav kroz njegu i uzgoj naše aronije, da bi ona isto tako uzvraćala to isto svima onima koji je kušaju, piju ili kuhaju čaj od nje.
Aronija je zaista zahvalna biljka. Kod nje je sve iskoristivo i ljekovito, radilo se o soku, čaju, sušenim bobicama ili pak o likeru.
- Kažite nam, koliko je aronija zahtjevna kao kultura za uzgajanje ?
- Koliko je vrijedna, tada zapravo možemo kazati kako uopće nije zahtjevna. Ono što je točno, to je kako iznad svega za ljetnih mjeseci voli vodu. No to je i normalno zar ne? Od ostalih stvari u usporedbi sa ostalim kulturama doista je "skromna". Treba je okopati itd.. Kako se mi bavimo ekološkom proizvodnjom, o čemu svjedoče i certifikati (Europski i domaći) mi ne prskamo ni ne gnojimo našu aroniju kemijskim sredstvima, čak je ni ne prskamo od nametnika, iako moramo priznati, kako ona gotovo i nema prirodnih nametnika.
- Na kraju vas molimo vaše mišljenje o ovom našem Blatskom sajmu.
- Super. Mi dosta imamo iskustva sa sajmovima. Upravo smo se vratili prošli tjedan od jednog od njih, iz Buja gdje smo iznimno zadovoljni prezentacijom ali i interesom koji smo ostavrili tamo. Naravno, da onako iskreno, ali duboko i sebi očekujemo da i ovaj naš Sajam kroz godine "naraste" kako bi postao okupljalište velikog broja OPG , mjesto trgovine ali i mjesto edukacije te razmjene iskustava.
- U ime svih čitatelja "InfoBLATO" zahvaljujemo vam na dosta zanimljivom razgovoru.
Pred kraj , ovog obilaska ne možemo a da vam ne otkrijemo jednu tajnu, koju nam je odaka Suzana Pavlović, zaljubljenica, pečenja kolača i torti. Naime uspjeli smo je nagovoriti da nam oda recept, po kojem ona peče "Blatsku pitu" koja je po njezinim riječima izuzetno finaaaaaaa, ali i tražena .
Blatska pita
- 60dkg - brašna
- pecilni prašak
- vanili šećer
- 2 jaja
- malo šećera (ovisi o osobi koja voli slađe ili gorče)
- sol
- 100 g maslaca
- jedno vrhnje
To sve zemjesimo. Baza tjesta je slična "Mađarici" ali se odvoji malo manje od pola i stavi se žlica do dvije i pol žlice kakaoa. Znači, ima se svijetlo i tamnotijseto.
Od svijetlog tijesta napravimo, tri (3) tanke kore, a od tamnog tijesta dvije (2) kore.
Zatim skuhamo kremu od litre mlijeka i oko pet do šest žlica brašna (ali ja stavljam i malo "Gustina"), zatim limunove korice i kada to skuham, odvojim kremu.
Jedan dio ukuham orahe i šećera naravno po potrebi (individualno, koliko netko voli slatko). U drugu polovicu stavim bijelu čokoladu. Tako da imam dvije kreme.
Zatim idem slagati. Svijetle kore, pa krema tamna, pa tamna kora pa svijetla krema, pa opet tamna kora te svijetla krema i tako se radi izmjenice dok se završi. Kada se završi, prelije se sa čokoladom. Ja obično ukrasim sa bijelom čokoladom, da se zna , da je to - Blatska pita, i da se vidi da unutra ima bijele čokolade.
U slast, drage Blaćanke i dragi Blaćani!
Moramo priznati, kako nas je do izložbenog prostora (štanda) OPG Gregurić, ptivukla prekrasana svježa zelena salata. Bio je to i također razlog da započenemo i razgovor sa g. Vladimirom Gregurić, Vlasnikom OPG Gregurić.
- g. Gregurić, kažite nam ponešto o svom OPG -u, čime se bavite, koliko dugo ...
- Pa, ovo je obiteljski posao, imamo tradiciju više od osamdeset godina. Proizvodimo sve , što je potrebno na tržištu. Inače smo prisutni na tržnici, te osjetimo puls tržnice i potom što se traži na tome baziramo proizvodnju.
- Znači, izuzetno ste prilagodljivi tržištu.Možemo li to nazvati vašom prednošću?
- U stvari to je prednost ali i nedostatak.
- Zašto nedostatak ?
- Meni su došli svojevremeno iz Europske komisije, , kada su bili aktualni pristupni pregovori. Tada su me upitali - čime se bavim? Ja sam kazao - povrtlarstvom. tada su me upitali što proizvodim ? Ja sam nabrojio otprilike 18 do 20 artikala, na što su oni sa čuđenjem izjavili kako toga nema na u zapadnom svijetu. Naime , tamo zaista nema nikoga tko bi imao tako široku lepezu proizvoda, jer to poskupljuje proizvodnju i smanjuje dobit!
Na zapadnim tržištima je specijalizirano. Proizvođači se bave određenom artiklom (najviše dva ili tri) i onda oni tu proizvodnju usavršavaju do savršenstva, samim time su i troškovi znatno manji.
Ali eto, mi ovdje još uvijek u hrvatskoj radimo, manje više stihijski, prateći tržište. Npr. ako nečega nema baš dovoljno na tržnici, tada to nije zasigurno dobro saditi slijedeće godine, jer će svi upravo na to navaliti sa sadnjom! Sve je to još kod nas - Na vrbi svirala !
Dodate li tome, Udruge koje ne funkcioniraju (U službi OPG-a) i službe (npr. savjetodavna, itd...) koje također nisu u službi proizvođača, tada vidimo kako je to sve skupa "raštimani orkestar".
- Molim vas, za vaše mišljenje o ovom našem Blatskom Sajmu..
- Svaki početak je težak, a ja vjerujem kako će tu biti rezultata, ako se na tome ustraje. Jer danas zaista puno znači, nešto pronovirati. Također bih se htio vratiti na iskustva pri susretu, sa već spomenutom komisijom. Tada su nam ti ljudi skretali veliku pozornost o važnosti ambalaže. Govorili su nam, koliko važnu ulogu igra ambalaža u plasmanu proizvoda. Jer proizvod nije sekundaran na tržištu, čak što više, on postaje prepoznatljiv tek onda ako ima upadljivu i dobru ambalažu, ima brend .
Iskreno mislim kako će ovaj sajam, ako se zaista istim tempom i entuzijazmom nastavi, vrlo brzo prerasti u manifestaciju ne samo prodaje, već i edukacije i razmjene iskustva!. Naravno, kako organizatorima želim puno uspjeha!
- Na ovim prekrasnim željama, zaista uzvraćamo sa velikim hvala, od sveg srca.
Uskoro se primaklo 16,00 sati, kada se bližio završetak ovog djela proslave -Dana Blata - i na ovoj lokaciji.
Uskoro u 16,30 sati započinje procesija od naše Kapelice pa do Trga, odnosno spomenika Mladenu Fiolić. Spremni ćemo dočekati naše goste. Predstavnici KUD -a Preslica, će dočekati članove Posavskog zavičajnog kluba "Derventsko kolo" a članovi redakcije "infoBLATO" će dočekati članove Mješovitog pjevačkog društva Trnsko.
Misno slavlje je predvodio vlč. Stjepan Rusan. Nakon Svete mise kulturno umjetnički program je najavljivala i vodila, Ana Matković član KUD-a Preslica .
Nakon svečane mise, prisutnima se sa pozdravnim govorom obratio, g. Željko Fiolić predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
Nakon pozdravnog govora, g. Željka Fiolić, Ana je najavila naše prve goste - Mješoviti pjevački zbor Trnsko.
Nakon zaista lijepog nastupa Mješovitog pjevačkog zbora Trnsko, uslijedila je podjela priznanja laureatima Natiječeja "Najljepše dvorište, okućnica, balkon 2015". Ove godine po izboru "Stručnog ocijenjivačkog suda" prvu nagradu je osvojila obitelj Golubiček. Priznanje i sliku (rad našeg amaterskog slikara Mate Zetović) je uručio g. Željko Fiolić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
- gđo. Golubiček što bi nam kazali kao ovogodišnji nositelj prvoga mjesta u Natječaju "Najljepše dvorište, okućnica, blakon 2015"
- Moram priznati prije svega kako sam ugodno iznenađena prvim mjestom. Također bih zahvalila i organizatorima ove odlične ideje. Iskreno se nadam, kako će se već iduće godine uključiti i više naših mještana na ovaj natječaj, te time oživjeti zajedništvo u našem Blatu, koje smo na žalost već skoro zaboravili, ali i na taj način ćemo uljepšati naše Blato, vratiti mu stari sjaj , koji mu zajedno sa nama, odavna pripada. Još jedan puta hvala, na svemu! Hvala i na ovoj ugodnoj proslavi, te hvala svim gostima koji su došli u naše Blato i sudjeluju u programu.
Na kraju bih zahvalio prije svega organizatorima, ali i sudionicima, odnosno izlagačima, te na kraju i svim Blaćankama i Blaćanima koji su posjetili ovaj sajam i pronašli nešto zanimljivo i za sebe.
Sajam je pratio i stručni žiri na čelu sa Ivanom Bačurom- Barny, koji se može i nazvati idejnim začetnikom ovakvog sajma. Naime g. Ivan Bačura - Barny je prije tridesetak godina, ulagao energiju i pokušavao ovakvo nešto pokrenuti u našem Blatu, no izgleda kako uz sav trud i napor, očito za takve ideje tada nisu bila plodna vremena.
 |
| g. Ivan Bačura, predsjednik žirija za izbor najljepšeg izložbenog prostora (štanda) |
Siguran sam, da mi to možemo, eto (ovim Sajmom!) učinili smo prvi korak. Samo naprijed.
Zahvaljujem svim "pionirima" ovog Sajma - izlagačima, koji su pokrenuli sve ovo! Također zahvaljujem svim Blaćankama i Blaćanima, koji su odvojili malo vremena i svratili na ovaj Sajam. Posebno sam ponosan i na one koji su pronašli interesantan proizvod na ovom Sajmu te ga i kupili. Eto, pokazujemo da Blato, zna, može i hoće .... Siguran sam, kako će već na godinu, ova prostorija biti premala za sve zainteresirane izlagače.
Na OPG sajmu smo zatekli i g. Boris Zrnca, koji je izložio vlastite proizvode. To smo mogli vidjeti i kušati ekološki uzgojeno voće i povrće.
 |
| g. Boris Zrnc, |
- Da
_ Što bi rekli o svojim ekološki uzgojenim jabukama ?
-Rekao bih kako je ekološka proizvodnja, praktički ne isplativa. Ako ne može postići vrijednost koju taj proizvod traži odnosno zahtjeve ( puno rada, ne prskanja, praktički nikakva gnojidba). Većinom prirast na prirodan način, znači ne isplativa još iz jednoga razloga, što mi skoro 60 do 70% uroda propada. Znači iskoristivost je tek od 30 do 40 %, više od pola uroda propadne.
- Mi koji se u to baš i ne razumijemo, upitati ćemo vas, a zašto propada?
- Zato, jer nije tretirano sa kemijskim preparatima. Zato propada. Zato znači napadaji prirodnih štetočina (muha, insekata itd...)plod trune prije dozrijevanja i otpada sa stabla. I naravno trune na zemlji.
- Kakav je interes tržišta ?
- Interes tržišta je (berem u većem dijelu) pronaći što jeftinije. Također mislim da jedna pogreška potrošača što (ja to volim izreći) - jedu očima, a ne tekom! To znači, proizvod mora biti samo lijep i atraktivan za oko.A što je njegova kvaliteta, hranjivost i ekološka čistoća, to uopće nitko ne pita.
- No, da li je u ovoj našoj krizi i cijene bitna ?
- Pa bitna je, zato baš ekološka proizvodnja nije rentabilna. Sigurno kako je cijena bitna, svi gledaju (svi trgovački lanci, tržnice, dućani, diskonti) prepuni su jabuka od 3 do 5 kn. No,takvu cijenu ne može nikako opravdati naš način proizvodnje.
Kolika je cijene vaše jabuke?
- Ispod 10,00 kn, je ne isplativo.
- Kako vi dolazite do svojih kupaca?
- Nikako, ovim se bavim više iz hobija jer, ne mislim se baviti (ekološkom ili ekonomskom ) proizvodnjom ozbiljnije s obzirom na godine, tek toliko iz svog "gušta". Moji su roditelji, godinama su se bavili ne baš klasičnom poljoprivredom, nego vrtlarstvo i tada sam je pošto posjedujem jedan hektar zemljišta, da zemljište ne bude prazno i u korovu, posadio dio voćaka, a dio imam za povrće. Većinom za osobnu potrošnju i svoje šire i dalje familije te prijatelje.
- Na kraju vas molimo da nam kažete nešto o ekološkom uzgoju povrća.
- Isto, velim! Isto je sve autohtono, ekološki uzgojeno. Rajčica (paradajz) je sklon kvarenju, i isto govorim, samo se paradajz u manjem omjeru, naime paradajz se iskoristi u 70% , 30% otpada, zato što je neodrživ zbog ne upotrebe kemijskih preparata. U ostalom , evo i vidite, on je ispucan, nepravilnog je oblika. Recimo to po standardima Europske unije ne dolazi u obzir. Znači, a mene to ne interesira, od toga ne živim. I ponovno ponavljam, kako je to ne isplativo.
- Dakle, to je samo ljubav ?
- Da ljubav i osobni gušt, za svoju obitelj te širu obitelj, da znaju kako jedu ekološki čisti proizvod. Komercijalne zarade nema, ako bi tako promatrali tada je to - gubitak.
- g. Zrnc, zahvaljujemo vam na odvojenom vremenu za ovaj ugodan i poučan razgovor, ali i na sudjelovanju na našem prvom OPG sajmu u Blatu.
- Zahvaljujem i ja svim posjetiteljima sajma, i također pozdravljam sve OPG - eovce u našem Blatu. Želim ih pobodriti kako bi nastavili dalje sa svojim proizvodnjama i kako bi se naravno već slijedeće godine vidjeli ovdje u većem broju!
U 13,00 sati su došli članovi Udruge Jockey klub hrvatske te doveli konje, ponije i magarce, kako bi svim mještanima Blata, omogućili besplatno jahanje. Nekoliko sumještana, je došlo "ciljano" kako bi njihova djeca ali i oni sami mogli jahati sigurno uz pratnju trenera. Osmjesi na licima djece, su bili dokaz kako je ovaj poklon Udruge Jockey klub hrvatske, zaista došao u pravo vrijeme i na plodno tlo.
 |
| g. Ivan Pandža, predsjednik Udruge Jockey klub hrvatske |
- Uvijek nam je , kao što znate - veliko zadovoljstvo sudjelovati na svim manifestacijama ovakvog tipa koje se odvijaju u našem Blatu. Doista nam je drago, što se naše Blato, polako pokrenulo. Kazao bih, kako se budi , što je vrlo dobro, jer bez kvalitetnog društvenog života, ne može kvalitetno živjeti ni jedno naselje, mjesto itd. Upravo iz tog razloga, i ovaj put, pozivam sve Blaćanke i Blaćane da navrati i do nas, kako bi se bolje upoznali. Stjecajem okolnosti malo je izgubljen taj jedan prisniji odnos, koji je potreban svima nama. Naime, želim istaknuti svim ljubiteljima životinja ( a takvih je najviše, morati ćete priznati u našoj djeci, bez obzira na uzrast) kako mi na adresi Karlovačka cesta 80 k, imamo prekrasan ribnjak, prostoriju za proslave, ali i cijelu životinjsku farmu. Naime, svatko tko navrati, može (potpuno besplatno) vidjeti, dodirnuti, pa čak i poneke zajahati. Mogu se susresti konji, poniji, magarci, koze, patke, guske, psi ....
Uz sve to imamo iskusne trenere jahanja, pa svatko od nas, tko poželi može naučiti jahati, uz popularne cijene. Također imamo i terapijsko jahanje, na kojem nas posjećuju i koriste mnogi zadovoljni korisnici ovog vida jahanja.
Vratili smo se malo na sajam OPG-a Blato 2015, kako bi vidjeli sastav stručnog žirija koji će proglasiti najljepši izložbeni prostor (štand) na ovom sajmu.
 |
| Stručni žiri, za izbor najljepšeg štanda: Mijo Vodir - Beli, Ivan Golubić - Hamba, Ivan Bačura- Barny |
 |
| gđa. Suzana Pavlović |
- Prvo sam pekla za sebe kolače i prijatelji koji su dolazili kod mene uvijek su bili oduševljeni mojim kolačima, a između ostaloga radila sam kao babysitter.
U početku sam znala koji puta donijeti tortu, kada su djeca imala rođendan. Na tom se rođendanu,jako brzo pročulo, jer je torta bila prekrasna. Prva torta mi je bila nekakav Spider - Man, unutra sam ugradila igračku u tortu i to sam donijela kao poklon, tom dječaku za rođendan. Nakon tog rođendana, kada se pročulo, tko je radio tu tortu (to je pekla babysitterica Suzy...) ubrzo su krenule narudžbe. Između ostaloga i ljudi kod kojih sam ja radila (Amerikanci , uglavnom) kada su kušali neke moje kolače, kada su pripremali nekakve domijenake ili bilo što slično, uvijek su naručivali kolače od mene.
Upravo iz tog razloga i sa tim iskustvom se rodila ideja, da krenem i započnem peći kolače i torte i za ostale ljude.
- I kako je krenulo, kupci vas zovu, naručivaju ?
- Da, naravno, Kada su krstitke, rođendani, svadbe. Stvarno do sada ocjene kupaca su bile super, super... Si koji su do sada uzimali od mene kolače ili torte- svi mi se vraćaju.
- Vidimo ovdje i drvene kutijice,recite nešto o njima...
- Te kutijice su individualne, unikatne, u koje stavljam praline, ali ih prije toga obradim. To znači, mogu ih obraditi po želji. Ukrasiti po želji. Svaka je kutijica unikat, može se gore staviti ime, isto tako , unutra "upaliti" ime, tako da je ta kutijica sama ze sebe samo za tu osobu i prekrasan poklon. Unutra stavim pralinice i mišljenja sam da stvarno bude nešto posebno. Nakon što se pojedu kolačići, ostane kutijica, kao vječni poklon. Isto tako radim i na staklenim površinama, graviram, od ukrasa do imena.
Recimo jedna staklena zdjela se može, tako ugravirati, sa imenom i ukrasom i napuniti kolačima, i evo prekrasnog nezaboravnog poklona! I individualan za "specijalnu" osobu, zar ne ?
Takvo što se ne može kupiti ni u jednoj trgovini, dućanu ili slastičarnici i unikat je.
- Na kraju vas želimo upitati , da nam kažete nešto o ovom sajmu..
- Pa, Sajam je super. Trebalo bi malo više ga reklamirati, kako bi došlo više izlagača. Bilo ni to odlično, da naše Blato - napokon - saživi sa nama i da ne budemo samo jedan "privjesak" Zagrebu, nego da budemo, aktivni dio Grada Zagreba
Puno vam hvala na ugodnom razgovoru u ime svih Blaćanki i Blaćana.
Na kraju smo navratili još do jednog zanimljivog štanda iza kojega smo ugledali buduću Blatsku snahu. Upitali smo simpatičnu gospodičnu za ime, te joj postavili nekoliko pitanja.
 |
| gđica. Maja Murkić |
- Aronija dolazi i Sibira, a ova kuju upravo promatrate, dolazi sa naše plantaže, koja je udaljeno nekoliko stotina metara, od mjesta gdje vi ja sada ugodno pričamo.
- Kako ste krenuli sa uzgojem aronije, što vas je potaknulo ?
Možda je presudno bilo, to što su jedni naši kućni prijatelji, sa aronijom uvelike pomogli zdravstvenom stanju njihove bake. Naime, baka je bila doista ozbiljno bolesna, no uz tešku bolest i godine su svoje činile. Tada su naši prijatelji čuli, kako je aronija, izuzetno ljekovita biljka, i kako uistinu pomaže kod dosta akutnih i teških bolesti. Nisu dugo čekali, raspitali su se i nakon četiri do pet mjeseci, se počelo primjećivati malo poboljšanje kod zdravstvenog stanja bake. Naravno, baka je bila uporna i ponukana dobrim rezultatima te nastavila piti svako jutro po žličicu matičnog soka . Baka i dan danas pije sok, što znači kako je akutna bolest daleko iza nje. Da li je baš aronije pomogla takvom stanju, to nećemo saznati nikada, no kako smo kazali, baka i dalje pije aroniju i kaže kako osjeća da joj ona vraća i zadržava snagu.
Eto to je priča naših kućnih prijatelja, kada smo se odlučivali za pokretanje novog posla, tada smo se prisjetili te priče, te odlučili krenuti putem aronije. Evo sad , ovo je druga godina kako imamo priliku pružati ljubav kroz njegu i uzgoj naše aronije, da bi ona isto tako uzvraćala to isto svima onima koji je kušaju, piju ili kuhaju čaj od nje.
Aronija je zaista zahvalna biljka. Kod nje je sve iskoristivo i ljekovito, radilo se o soku, čaju, sušenim bobicama ili pak o likeru.
- Kažite nam, koliko je aronija zahtjevna kao kultura za uzgajanje ?
- Koliko je vrijedna, tada zapravo možemo kazati kako uopće nije zahtjevna. Ono što je točno, to je kako iznad svega za ljetnih mjeseci voli vodu. No to je i normalno zar ne? Od ostalih stvari u usporedbi sa ostalim kulturama doista je "skromna". Treba je okopati itd.. Kako se mi bavimo ekološkom proizvodnjom, o čemu svjedoče i certifikati (Europski i domaći) mi ne prskamo ni ne gnojimo našu aroniju kemijskim sredstvima, čak je ni ne prskamo od nametnika, iako moramo priznati, kako ona gotovo i nema prirodnih nametnika.
- Na kraju vas molimo vaše mišljenje o ovom našem Blatskom sajmu.
- Super. Mi dosta imamo iskustva sa sajmovima. Upravo smo se vratili prošli tjedan od jednog od njih, iz Buja gdje smo iznimno zadovoljni prezentacijom ali i interesom koji smo ostavrili tamo. Naravno, da onako iskreno, ali duboko i sebi očekujemo da i ovaj naš Sajam kroz godine "naraste" kako bi postao okupljalište velikog broja OPG , mjesto trgovine ali i mjesto edukacije te razmjene iskustava.
- U ime svih čitatelja "InfoBLATO" zahvaljujemo vam na dosta zanimljivom razgovoru.
Pred kraj , ovog obilaska ne možemo a da vam ne otkrijemo jednu tajnu, koju nam je odaka Suzana Pavlović, zaljubljenica, pečenja kolača i torti. Naime uspjeli smo je nagovoriti da nam oda recept, po kojem ona peče "Blatsku pitu" koja je po njezinim riječima izuzetno finaaaaaaa, ali i tražena .
- 60dkg - brašna
- pecilni prašak
- vanili šećer
- 2 jaja
- malo šećera (ovisi o osobi koja voli slađe ili gorče)
- sol
- 100 g maslaca
- jedno vrhnje
To sve zemjesimo. Baza tjesta je slična "Mađarici" ali se odvoji malo manje od pola i stavi se žlica do dvije i pol žlice kakaoa. Znači, ima se svijetlo i tamnotijseto.
Od svijetlog tijesta napravimo, tri (3) tanke kore, a od tamnog tijesta dvije (2) kore.
Zatim skuhamo kremu od litre mlijeka i oko pet do šest žlica brašna (ali ja stavljam i malo "Gustina"), zatim limunove korice i kada to skuham, odvojim kremu.
Jedan dio ukuham orahe i šećera naravno po potrebi (individualno, koliko netko voli slatko). U drugu polovicu stavim bijelu čokoladu. Tako da imam dvije kreme.
Zatim idem slagati. Svijetle kore, pa krema tamna, pa tamna kora pa svijetla krema, pa opet tamna kora te svijetla krema i tako se radi izmjenice dok se završi. Kada se završi, prelije se sa čokoladom. Ja obično ukrasim sa bijelom čokoladom, da se zna , da je to - Blatska pita, i da se vidi da unutra ima bijele čokolade.
U slast, drage Blaćanke i dragi Blaćani!
Moramo priznati, kako nas je do izložbenog prostora (štanda) OPG Gregurić, ptivukla prekrasana svježa zelena salata. Bio je to i također razlog da započenemo i razgovor sa g. Vladimirom Gregurić, Vlasnikom OPG Gregurić.
 |
| g. Vladimior Gregorić |
- g. Gregurić, kažite nam ponešto o svom OPG -u, čime se bavite, koliko dugo ...
- Pa, ovo je obiteljski posao, imamo tradiciju više od osamdeset godina. Proizvodimo sve , što je potrebno na tržištu. Inače smo prisutni na tržnici, te osjetimo puls tržnice i potom što se traži na tome baziramo proizvodnju.
- Znači, izuzetno ste prilagodljivi tržištu.Možemo li to nazvati vašom prednošću?
- U stvari to je prednost ali i nedostatak.
- Zašto nedostatak ?
- Meni su došli svojevremeno iz Europske komisije, , kada su bili aktualni pristupni pregovori. Tada su me upitali - čime se bavim? Ja sam kazao - povrtlarstvom. tada su me upitali što proizvodim ? Ja sam nabrojio otprilike 18 do 20 artikala, na što su oni sa čuđenjem izjavili kako toga nema na u zapadnom svijetu. Naime , tamo zaista nema nikoga tko bi imao tako široku lepezu proizvoda, jer to poskupljuje proizvodnju i smanjuje dobit!
Na zapadnim tržištima je specijalizirano. Proizvođači se bave određenom artiklom (najviše dva ili tri) i onda oni tu proizvodnju usavršavaju do savršenstva, samim time su i troškovi znatno manji.
Ali eto, mi ovdje još uvijek u hrvatskoj radimo, manje više stihijski, prateći tržište. Npr. ako nečega nema baš dovoljno na tržnici, tada to nije zasigurno dobro saditi slijedeće godine, jer će svi upravo na to navaliti sa sadnjom! Sve je to još kod nas - Na vrbi svirala !
Dodate li tome, Udruge koje ne funkcioniraju (U službi OPG-a) i službe (npr. savjetodavna, itd...) koje također nisu u službi proizvođača, tada vidimo kako je to sve skupa "raštimani orkestar".
- Molim vas, za vaše mišljenje o ovom našem Blatskom Sajmu..
- Svaki početak je težak, a ja vjerujem kako će tu biti rezultata, ako se na tome ustraje. Jer danas zaista puno znači, nešto pronovirati. Također bih se htio vratiti na iskustva pri susretu, sa već spomenutom komisijom. Tada su nam ti ljudi skretali veliku pozornost o važnosti ambalaže. Govorili su nam, koliko važnu ulogu igra ambalaža u plasmanu proizvoda. Jer proizvod nije sekundaran na tržištu, čak što više, on postaje prepoznatljiv tek onda ako ima upadljivu i dobru ambalažu, ima brend .
Iskreno mislim kako će ovaj sajam, ako se zaista istim tempom i entuzijazmom nastavi, vrlo brzo prerasti u manifestaciju ne samo prodaje, već i edukacije i razmjene iskustva!. Naravno, kako organizatorima želim puno uspjeha!
- Na ovim prekrasnim željama, zaista uzvraćamo sa velikim hvala, od sveg srca.
 |
| Plakat proslave "Dan Blata" |
Uskoro se primaklo 16,00 sati, kada se bližio završetak ovog djela proslave -Dana Blata - i na ovoj lokaciji.
Uskoro u 16,30 sati započinje procesija od naše Kapelice pa do Trga, odnosno spomenika Mladenu Fiolić. Spremni ćemo dočekati naše goste. Predstavnici KUD -a Preslica, će dočekati članove Posavskog zavičajnog kluba "Derventsko kolo" a članovi redakcije "infoBLATO" će dočekati članove Mješovitog pjevačkog društva Trnsko.
Misno slavlje je predvodio vlč. Stjepan Rusan. Nakon Svete mise kulturno umjetnički program je najavljivala i vodila, Ana Matković član KUD-a Preslica .
Nakon svečane mise, prisutnima se sa pozdravnim govorom obratio, g. Željko Fiolić predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
Nakon pozdravnog govora, g. Željka Fiolić, Ana je najavila naše prve goste - Mješoviti pjevački zbor Trnsko.
Nakon zaista lijepog nastupa Mješovitog pjevačkog zbora Trnsko, uslijedila je podjela priznanja laureatima Natiječeja "Najljepše dvorište, okućnica, balkon 2015". Ove godine po izboru "Stručnog ocijenjivačkog suda" prvu nagradu je osvojila obitelj Golubiček. Priznanje i sliku (rad našeg amaterskog slikara Mate Zetović) je uručio g. Željko Fiolić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
- Moram priznati prije svega kako sam ugodno iznenađena prvim mjestom. Također bih zahvalila i organizatorima ove odlične ideje. Iskreno se nadam, kako će se već iduće godine uključiti i više naših mještana na ovaj natječaj, te time oživjeti zajedništvo u našem Blatu, koje smo na žalost već skoro zaboravili, ali i na taj način ćemo uljepšati naše Blato, vratiti mu stari sjaj , koji mu zajedno sa nama, odavna pripada. Još jedan puta hvala, na svemu! Hvala i na ovoj ugodnoj proslavi, te hvala svim gostima koji su došli u naše Blato i sudjeluju u programu.
Drugo mjesto je također po mišljenju "Stručnog ocjenjivačkog suda" zasluženo osvojila obitelj Mikan.
- gđo. Mirjana, što bi nam rekli o ovom Natječaju "Najljepše dvorište, okućnica balkon 2015" i o vašem udjeljenom priznanju?
- Naravno, kako svi podržavamo ovakvo nešto u našem Blatu.To ponovno zbližava ljude, a ujedno uljepšava naše Blato. Sigurna sam, kako još jedan dio ljudi, ne zna za ovaj Natječaj, a zasigurno bi se uključili. Naravno, kako sam ponosna na nagradu, kao znak pažnje za sav trud moga oca. To je prvenstveno njegova nagrada, jer se upravo on time bavi, zaljeva sadi i sve održava! Sve je to rezultat njegovog truda i ljubavi prije svega prema cvijeću i biljkama općenito, ali i ljubavi prema nečemu lijepome.
Prema mišljenju "Stručnog ocjenjivačkog suda", treće mjesto je zasluženo osvojila obitelj Grabovac.
*Na žalost, gđi. Grabovac je pozlio, tako da nismo mogli dobiti izjavu.
Nakon podjele zasluženih priznanja za Natječaj - Najljepše dvorište, okućnica, ballkon 2015 -, uslijedio je nastup naših prijatelja Posavskog zavičajnog kluba - Derventsko kolo.
Nakon prekrasnog i zanimljivog nastupa naših gostiju Posavskog zavičajnog kluba "Derventsko kolo" uslijedila je dodjela nagrade u natječaju "Najljepša kratka priča - Stara škola". Ove godine je pristiglo malo radova, no iskreno se nadamo, kako će taj broj porasti i kako će i pisana riječ osnažiti u našem Blatu. Pobjednik ovogodišnjeg natječaja je Lucia Patricia Knežević, sa kratkom pričom - "Moj životopis od Blata do zvijezda". (priču možete pročitati ovdje). Nagradu stručnog žirija i sliku koju je poklonio naš slikar amater Mato Zetovića je također uručio g. Željko Fiolić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
- Draga Lucia, kaži nam nešto o sebi i o osvojenoj nagradi.
- Moram priznati kako volim pisati od kada sam naučila svoja prva slova. Dosta pišem i to mi je moja ljubav. Također ne živim u Blatu, ali stvarno iz sveg srca volim Blato. Naime, moja majka radi u Blatu, i tako me je kao malu uvijek dovodila u Blato, tako da sam ja zavoljela i prihvatila Blato kao potpuno svije mjesto življenja. Eto, kada se spoje te dvije ljubavi, dogodi se upravi ovo, što me doista ugodno onako od srca iznenadalo.
Naravno, zahvaljujem organizatorima ovog natječaja na odličnoh organizaciji ove proslave -Dan Blata. Također, zahvaljujem na pažnji i iznimnim nagradama kojih ću se radosno sjećati. Što reći nego, reću jedno veliko hvala mom Blatu i svim Blaćankama i Blaćanima.
Nakon dodjele Priznanja za najljepšu kratku priču, uslijedila je dodjela također Priznanja u natječaju "Najljepše uređeni izložbeni prostor" na Sajmu OPG Blato 2015" . Po odluci - ocjenjvačkog suda - Priznanje je uručio g. Ivan Ščukanec, predsjednik Podružnice umirovljenika Blato, pobjednici Suzani Pavlović.
- gđo Pavlović kažite nam nešto o Sajmu i o osvojenom Priznanju.
- Naravno kako sam radosna uručenim Priznanjem. Eto ima dana kad se čovjek osjeti ponosan što živi u Blatu. moram priznati, kako je ovo taj dan i taj trenutak. Sami vidimo kako neko neki ljudi žele zadržati Blato, da bude po starome, potrošenome...No, na sreću Blato se neda i kreće naprijed, upravo je i svo ovo događanje potvrda toga, ali i potvrda kako Blato, zna, može i želi...
Zahvaljujem organizatorima Sajma, Stručnom žiriju dodjli , te g. Ivanu Ščukancu na uručernju ovog prestižnog Priznaja. Što reći, nego - Vidimo se i na godinu!
Nakon podjele nagrade Natječeja" Kratka priča Stara škola" i Natječaja "Najlješe uređen izložbeni prostor na Sajmu OPG Blato 2015" nastupila je naša tamburaška skupina KUD-a Preslica.
Sa nastupom našeg tamburaškog sastava proslava "Dan Blata" se privodila kraju. Preostalo je još samo uručiti našim gostima Zahvalnice na odazivu i gostovanju. Nakon toga će uslijediti mala zakuska koju su priredili naši pokrovitelji (piće) i umirovljenici, spekavši raznolike kolače.
Našim gostima Zahvalnice je uručio također g. Željko Fiolić , predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad.
Dodjela Zahvalnice Mješovitom pjevačkom zboru Trnsko.
Također dodjela Zahvalnice Posavskom Zavičajnom društvu "Derventsko kolo"
Nakon službenog dijele, nastavilo se ugodno ne obavezno druženje mještana i sudionika ovog programa. Svi su uz ukusne kolače i po koje piće pronašli okrijepu ali i zanimljivu temu.
Ugodno druženje uz šale pjesmu pa i ples, nastavilo se i do ranih večernji sati (sumraka!) ...
Klikni na fotografiju kako bi je povećao!
Za kraj , jedna panoramna fotografija
